Rogoznički poluotok smješten je na krajnjem jugoistočnom dijelu županije Šibensko-Kninske. Odlično rezveden Rogoznički zaljev s istoka, juga i jugozapada potpuno je zaštićen Ražanjskim poluotokom i otokom Smokvica, dok mu je zapadna obala izložena utjecaju otvorenog mora. Sigurno sidrište Rogoznice je davalo poseban značaj poznat i najstarijim pomorcima i putnicima jadranske obale. Dovoljno je pogledati rogozničku luku za jakog juga ili bure, prepunu ribarskih brodova, koča i jahti.Rogoznički poluotok ima posebna klimatska obilježja po kojima se bitno razlikuje od Šibenskog primorja kojem pripada. Tu je razgraničenje pitomije i toplije klime na jugoistoku i oštrije i surovije na sjeveru i sjeverozapadu. Zbog relativno male naoblake ni količina padalina nije visoka, a insolacija je znatna, što pozitivno utječe na turistička tokove. Na poluotoku Gradina smjestilo se jezero Zmajevo oko ispunjeno morskom vodom. Jezero je nepravilnog eliptičkog oblika (150x70 m), površine 5300 m četvornih i dubine 15 metara. Morsko jezero Zmajevo oko smatra se prirodnim bio reaktorom u kojem se odvijaju intenzivni biokemijski procesi. Neposredno uz ovaj geohidromorfološki fenomen, u uvali Soline izgradila se luka nautičkog turizma, visoke kategorije s brojnim sadržajima i sa 400 vezova. Na rogozničkom području, sa sigurnošću se može govoriti o kontinuitetu življenja od prapovijesti do srednjeg vijeka, pa sve do danas. Mnogi arheolozi drže kako je na rogozničkom području bila grčka kolonija Herakleja. Rogoznica i njena okolica raspolažu s 2500 ležaja u privatnom smještaju, te nekoliko privatnih restorana u kojima se, uz druga jela nude i riblji specijaliteti spremljeni po rogozničkoj recepturi. Tijekom ljeta Turistička zajednica organizira i čitav niz zabavnih i kulturnih priredbi od kojih je središnja već tradicionalna Rogoznička ribarska noć.

[MAP]